Smiju li hramovi biti uređeni, i kako se je Isus molio u zlatom ukrašenom hramu veličine 24 nogometna igrališta

Vjerojatno niste jedini koji ste čuli prigovore ljudi o uređenosti crkvenih hramova ili općenito o imetku. Ti prigovori bi se sastojali u pogledima tipa: "Crkva ako ima novca ne slijedi Isusa", "Isus je zagovarao siromaštvo", "Crkva ne slijedi Isusa", "Crkva gradi palače od zlata dok svijet gladuje". Sada ćemo detaljno odgovoriti na te prigovore; i to Isusovim rečenicama i drugim biblijskim rečenicama; koje će jasno pokazati da je to plitak pogled, nedovoljan, te u koncu; iskrivljen.

 

Siromašni oholica i ponizni bogataš

 

Kritičari Crkve gledaju na nju pogledom kojim ju žele vidjeti. Svakako, da netko može gledati na nešto i pozitivno i negativno; bitno je samo, što je toj osobi zapisano u srcu da ima više potrebe vidjeti. Dobro Gospodin kaže: "oko je tijelu svjetiljka". I prema Svetom Pismu, bogatstvo može dovesti do toga da se osoba uzoholi. Sam Salomon je bio blagoslovljen silnom mudrošću i bogatstvom koju mu je dao Jahve; nakraju je ipak i ražalostio Jahvu jer je uzeo mnoge žene sa kojima je stupao u ljubavne odnose. No da li to znači da su svi bogataši proketi, i osuđeni na vječnu propast? Čak i kada Isus kaže da će teško bogataš u kraljevstvo nebesko, potrebno je znati da je jedno siromaštvo duhom, a tu osobinu može nositi u srcu i osoba koja je bogata izvanjski, poput Billa Gatesa. I Abram je bio bogat zlatom i stokom (Post 13 ,2). Također, ni siromašni nisu bezgrešnici. Doista, ako su svi ljudi grešne naravni, tada siromasi nisu veći sveci od bogataša samo zbog trenutne financijske situacije. I siromaštvo i bogatstvo prema Svetom Pismu dolaze od Gospoda:

 

Knjiga Sirahova 11, 14
Dobro i zlo, život i smrt, siromaštvo i bogatstvo - sve dolazi od Gospoda.

 

Ako pak dolaze od Gospoda, to znači da se razna djela Gospodnja mogu i po tome očitovati, te osoba treba iskoristiti blagodati koje ima da pronađe Gospoda. I siromaštvo je križ; ali itekako i bogatstvo te čovjek mora iskoristiti ono što mu je dano od Boga u određenom trenutku. 

 

Ako je bez grijeha, bogatstvo nije nikakvo zlo, već dobro

 

Bogatstvo doista može pokvariti čovjeka uči Pismo. Ali Sveto Pismo nas uči da nije zlo posjedovati. Božja je volja da posjedujemo: oči, uši, hlače, brodove, rukavice, firme, zemljišta, ili ništa od navedenoga. Sve je Božja volja. Način na kako je nešto stečeno je nešto sasvim drugo, i to donosi blagoslov ili prokletstvo, s time da je lakše pred Bogom onome kome je manje povjereno, nego onome koji se razbludi sa svojim bogatstvom. Bogatstvo može dovesti do propasti - pa i tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne. Treba tu u Duhu vidjeti lice određene osobe i što znači konkretno riječ hrliti za bogatstvom, ili koja je svrha nekakvog imetka. Upravo zavidne oči se otkrivaju kada upiru pogled u imanja koja je Crkva stekla. Zavist je kod onih, koji vide nemoć svijeta; a uslijed neslaganja zbog nekih drugih motiva okreću se argumentu koji je njima vidljiv, zaboravljajući čak i na pomoć koju Crkva pruža. No taj argument ne prolazi u Pismu. Pismo uči ovako između ostaloga o bogatstvu ove stvari:

 

Knjiga Sirahova 11, 14
Dobro i zlo, život i smrt, siromaštvo i bogatstvo - sve dolazi od Gospoda.

 

Knjiga Sirahova 13, 24
Dobro je bogatstvo, ako je bez grijeha, a zlo je siromaštvo, kažu bezbožnici.

 

Knjiga Sirahova 40, 26
Bogatstvo i moć osnažuju srce, ali od obadvoga bolje strah Gospodnji. Sa strahom Gospodnjim čovjek sve ima i s njime mu ne treba nikakva pomoćnika.

 

Mudre izreke 22, 4
Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život.

 

Mudre izreke 28, 20
Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.

 

Učenje Isusa o Crkvi - servis za siromašne, ili navijestitelj evanđelja

 

Crkva nije nikada zamišljena da bude servis siromašnih te da joj je to svrha. Što bi značio servis: da Crkva bude tvorevina koja će služiti Bogu na taj način da sve što stekne dade siromasima samo zato da bih ih hranila jer se to mili Bogu da siromašni ne budu u oskudici. Ne. Upravo je to velika zabluda mnogih, budući da to nije primarni cilj Crkve. Isus nije siromasima davao karikirano; 100 EUR ili kakvu kuću i polje, već ih liječio i duhovno obratio. Crkva nije zajednica svetaca, niti hranilište siromašnih, već liječilište bolesnih. Crkva ne zarađuje, da bi hranila, i iznova to obavljala popute nekakvog servisa. 

 

Crkva kao primarni cilj ima zadaću evangelizacije:

 

Matej 28, 18
Isus im pristupi i prozbori: "Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! 19Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga 20i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" "I evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta."

 

Prilikom te evangelizacije i u toj službi evangelizacije se ne smije uzimati nikakva naknada. Dakle novac Crkva ne smije uzimati za nikakvu evangelizaciju: 

 

Matej 10, 8
Bolesne liječite, mrtve uskrisujte, gubave čistite, zloduhe izgonite! Besplatno primiste, besplatno dajte! 9Ne stječite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase, 10ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa. Ta vrijedan je radnik hrane svoje."

 

Doista, 2000 godina, svaki dan se besplatno navješćuje evanđelje po Crkvama, potpuno besplatno. Već 2000 godina Duh Sveti je sa Crkvom i tako ispunjava Isusove rečenice. U bogoslužju kod Svetih misa, postoje milosne žrtve koje ljudi daju. One nisu obavezne, ali su obavezne za dobrobit zajednice kao što je obavezno na Svetu misu ići svetkovinama. Dakle ljudi to (sebe) daju svojom voljom; i to je za dobrobit zajednice; a za ničiju materijalnu korist (pojedinog svećenika/apostola). Kao što ljudi i svojom voljom krste dijete ako žele. Kao što svojom voljom daju pokopati svojega. Ljudi pokop ne moraju učiniti u Crkvi, već negdje drugdje, ako ne žele uslugu Crkve. Takvo što već i ne spada u naviještaj evanđelja. Prvo je bogoslužna praksa, i milosne žrtve koje ljudi daju čine kao žrtvu Bogu, davši nešto od sebe. Dobro se je sjetiti primjera žene koja je ubacila par novčića; davši praktički sve što je imala; te kako je to sjalo u Božjim očima. Drugo je praksa pokopa, koji osoba koja je vjernik također može obaviti u Crkvi, i ne mora. Sve regule unutar Crkve, Duh govori pastirima kako da urede. Ako i dođe do odstupanja u sitnim primjerima; cjelokupno poslanje Crkve je pod Duhom Svetim, jer je po Isusovim riječima nad Crkvom (i to takvom) Duh Sveti.

 

Vrata paklena po Isusovim riječima nikada neće nadvladati Crkvu

 

Upravo je Crkva - zajednica grešnika. To ne znači ljudi koji smiju/mogu griješiti, nego samo ljudi koji su grešne naravi. Crkva je zajednica ili pakt između grešnoga čovjeka i bezgreškoga/savršenog Boga. Prema evanđeljima Krist je glava Crkve (Ef 5, 23), a vjernici su joj udovi (1 Kor 12, 12, 1 Kor 12, 27, Ef 5, 30,). I iako glava doista sugerira i Duhom govori vjernicima što je dobro a što zlo i Duhom upravlja cijelim Tijelom Crkve; oni su i dalje zasebne individue sa svojom slobodnom voljom; te uslijed toga mogu i učiniti prema odstupanju i poskliznuti se. Crkva dakle, nije zamišljena da bude savršeni pakt, već tijelo između savršenog/bezgrešnog Boga i nesavršenog/grešnog čovjeka. No njezino poslanje svakako je Božje, i to upravo onakvo kakvo je Bog zamislio. Jer da Bog nije zamislio da Crkva bude zajednica osoba grešne naravi, stvorio bi zajednicu bogova.

 

Prema evanđelju Matej 16, 18 vrata paklena nikada neće nadvladati Crkvu. Dakle ako bi tko proglasio da su vrata paklena nadvladala Crkvu ili da je Sotona zaposjeo Crkvu, taj nebi primio tada niti govorio od Duha Svetoga koji je to objavio u evanđelju. Taj bi samim time, zanijekao evanđelje, Božju riječ, a samim time i Živoga Boga. Već 2000 godina Crkva navješćuje sjaj Božji i spas u Imenu Isusovu i Duh Sveti je nad Crkvom. Čini to, kao zajednica grešnika - svećenika, đakona, laika - općenito cijelog vjerničkog puka. I svi, pa i svećenici se ispovijedaju; jedni drugima. 

 

Davanje siromašnima

 

Isus je također učio učenike, da daju svoje blago siromasima, pa će imati blago na nebu:

 

Matej 19, 21
Reče mu Isus: "Hoćeš li biti savršen, idi, prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom."

 

Potrebno je zastati ovdje malo i shvatiti dubinu svih ove rečenice; i zašto je Isus svejedno istodobno štovao bogato zlatom okićeni Hram svog nebeskog Oca; a ipak se je duhovno obogatio, umjesto sladio zlatom koje je vidio kao i Židovi na tom hramu. Da je siromasima u Duhu Božjem davati, govori i Knjiga Tobijina. No da li je Isus i dalje materijalno osiguravao siromašne, ili ih liječio. Dati siromašnima je doista Božje djelo, i Bog voli vesela darivetalja; i ono se uračunava u nečiju nebesku plaću ("pravednicima plaća pravednička, prorocima plaća proročka"). Osobu izbavljamo duhovno ipak nikakvim materijalnim osiguranjem nego tako da ju dovedemo Bogu i da se obrati. Često je i sama patnja, pa i siromaštvo nekome put do Boga. Ako promotrimo evanđelja, i dalje je Isus samo izliječio bez da im je dao novac u ruke ili im osigurao materijalno bogatstvo. No pogledajmo kako Isus navješćuje ne samo duhovni, već i materijalni blagoslov; i na koji način ga steći u Božjoj naklonosti:

 

Isus obećaje određenima višestruko primanje (i duhovno i materijalno) već u ovom vremenu

 

Marko 10, 29
Reče Isus: "Zaista, kažem vam, nema ga tko ostavi kuću, ili braću, ili sestre, ili majku, ili oca, ili djecu, ili polja poradi mene i poradi evanđelja, 30a da ne bi sada, u ovom vremenu, s progonstvima primio stostruko kuća, i braće, i sestara, i majki, i djece, i polja - i u budućem vijeku život vječni.

 

Ako sagledamo Božju Riječ, vidljivo je sljedeće: Isus se je obraćao za one koji ostave baš sve, i obećaje im višestruko primanje ali ne samo u budućem vijeku, nego i na ovom svijetu. Dakako da se to odnosi na duhovni blagoslov, ali i na materijalni blagoslov; jer se tu spominju ne samo braća, sestre, već i kuće i polja, prema ta kuća i polja mogu biti i duhovne naravi na nebu. Tko su osobe koje ispunjavaju ovo proročanstvo? Upravo su svećenici ti, koji su često progonjeni - i kao mnogi sveci ubijani i mučeni. Upravo svećenici kao i Pavao odlučuju za svjedočanstvo onoga svijeta živjeti u celibatu. Upravo se oni podvrgavaju poslušnosti Božjoj riječi, i življenju od Božje riječi. U današnje doba progon svećenika i istinskih kršćana koji se ubijaju po kontinentima je ne samo u porastu, nego se i preko medija progoni i negativno komentira, ruga, i vrijeđa na svaki korak svećenika te se obmanjuje njegova čast na koju ima pravo kao svako biće. Časti na zemlje takvi nemaju. No koga Gospodin blagoslivlja? Tko je ostavio baš sve svoje: dom, kuću, obitelj, prijatelje; i otišao od svega što je imao tamo gdje njemu praktički ništa ne pripada? Ta u Crkvama nitko ne živi preko dana, prazne su dok nema Svetih obreda. Upravo su svećenici ti (i drugi, koji su na neki način ostavili sve) koji ispunjavaju to Pismo. I ako imaju nešto, oni primaju to kao Crkva; primaju mnogostruko braće i sestara; ali primaju i kuća i polja - Crkava, seminara, skupova gdje se održavaju evanđelja i gdje Duh Sveti zbori preko svećenika i daje mjesta njihovom plodu. Božjom Riječju svećenici (bolje čitati: posvećenici Bogu) rađaju plodove jer su ostavili sve što su imali. Tko bi zanijekao to, zanijekao bi Božju riječ iz Marka 10, 29. Sve to u Marku 10, 29 od svih skupina ljudi, najvjernije ispunjavaju svećenici, potpuni posvećenici - istinski sljeditelji Krista, oni koji nisu pogazili svoj savez sa Bogom. No čini se da sekularni mediji ne poznaju dovoljno Pisma.

 

Uređenje i blještavilo hramova

 

Mnogima su trn u oku hramovi za bogoštovlja poput Crkava. Uvelike se varaju da takvo što ne smije biti uređeno. Upravo je Isus štovao najveći religijski hram ikada izrgrađen, koji je bio obnova hrama za vrijeme kralja Heroda; koji je obnovio Hram čiji ostaci se i danas nalaze u Jeruzalemu, danas palestinski dio, na brdu Moria. Ta monumentalna građevina u kojoj se je Isus molio Ocu Jahvi je velika kao najmanje 24 nogometna igrališta. Najveće je religijska građevina ikada izgrađena. 

 

Povijesni izvještaji navode i sljedeće o obnovi Drugog Hrama:

 

Gradnja je trajala od 19. god. prije Krista do 63. god. poslije Krista. Uništen je već u 70 godini poslije Krista. Na objektu je radilo preko 10.000 radnika. Počeo ga je raditi Herod koji je izgradio i druge masivne građevine (kraljevao je od 37-4 god. prije nove ere, ne miješati sa Herodom Antipom koji je došao iza njega). Zapadni zid kojem se danas mole Židovi (prije poznat kao Zid plača) je samo dio 500 metara dugog potpornog zida koji je dizajniran za držanje velike ljudski izrađene platforme veličine na koju mogu stati 24 nogometna igrališta, te je tada bio najveći religijski izgrađeni objekt; a to je i danas.

 

Talmud također svjedoči o veličini tog hama: "Tko nije vidio Herodovu građevinu, nikada nije u svom životu vidio doista grandioznu građevinu." (Talmud-Bava Basra 4a).

 

Svetinja nad svetinjama je bila prekrivena zlatom, zidovi i stupovi ostalih zgrada su bili od bijelog mramora; podovi od plavo-sivog mramora, njegova plava primjesa odavala je dojam pokretne vode mora; su bile zavjese bile tapiserije plave, bijele, grimizno ljubičaste niti i konac, s prikazom, prema Josipu Flaviju, "cijelog vidika neba."

 

Josip Flavije opisuje kako nevjerojatno je to izgledalo:

 

"Gledano izvana, Svetište je imalo sve što bi moglo zadiviti ili um ili oči. Obloženo cijele s debelim pločama od zlata, prve zrake sunca to odražavaju tako žestoko s vatrom požara da oni koji nastoje gledati su prisiljeni okrenuti se jer kao da gledaju ravno u sunce. Za strance koji su se približavali u daljini činio se poput planine prekrivene snijegom; bilo koji dio koji nije pokriven zlatom blistao je od bjeline..." (Židovski rat, str. 304)

 

Isus časti i izvanjski vrlo ukrašeni grandiozan Hram

 

Isusa se također spominje često u vezi sa tim Hramom u Bibliji; a o starosti i povijesnoj utemeljenosti Isusova života unutar perioda gradnje hrama govori i razgovor Židova sa Isusom u Bibliji: 

 

Ivan 2, 20
Rekoše mu nato Židovi: "Četrdeset i šest godina gradio se ovaj Hram, a ti da ćeš ga u tri dana podići?"

 

Taj Hram, koji se je dotada gradio već mnogo godina i još nije bio dovršen, je bio dakle isti Hram u kojem je Isus često učio, molio, i poučavao:

 

Luka 2, 46
Nakon tri dana nađoše ga u Hramu gdje sjedi posred učitelja, sluša ih i pita.

 

Luka 21, 37
Danju je učio u Hramu, a noću bi izlazio i noćio na gori zvanoj Maslinska.

 

Ivan 8, 2
U zoru eto ga opet u Hramu. Sav je narod hrlio k njemu. On sjede i stade poučavati.

 

Marko 14, 49
Danomice bijah vam u Hramu, naučavah i ne uhvatiste me. No neka se ispune Pisma!

Isus je prema Svetom Pismu mnogo častio taj Hram:

 

Marko 11, 15
Stignu tako u Jeruzalem. On uđe u Hram i stane izgoniti one koji su prodavali i kupovali u Hramu. Mjenjačima isprevrta stolove i prodavačima golubova klupe.

 

Da je takav, i zlatom ukrašen hram blagoslovljen od Boga dokazuje i Pismo kada Šimuna Duh Sveti upućuje u Hram: 

 

Luka 2, 25
Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. 26Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. 27Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, 28primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče: 29"Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! 

 

Direktne naredbe Boga za ukrašavanje bogoslužnih objekata

 

Mnogi proroci i kraljevi u Starom zavjetu dobivali su izravne ne preporuke nego zapovijedi od Svevišnjeg Jahve za ukrašavanjem hramova. Tako je i Salomon dobio direktnu zapovijed od Boga, Pismo jasno otrkiva detaljne uputu što je Salomon sve morao izvršiti i kako urediti građevinu:

 

1. knjiga o kraljevima 6, 11
I riječ Jahvina stiže Salomonu: 12"To je Dom što ga gradiš ... Ako budeš hodio prema naredbama mojim, ako budeš vršio naredbe moje i držao se mojih zapovijedi, tada ću ispuniti tebi obećanje što sam ga dao tvome ocu Davidu: 13prebivat ću među sinovima Izraelovim i neću ostaviti naroda svoga Izraela." 14I tako Salomon sazida Hram i dovrši ga. 15I obloži iznutra zidove Hrama cedrovim daskama - od poda do stropa obloži ih drvetom iznutra - a daskama čempresovim obloži pod Hrama. 16I načini pregradu od dvadeset lakata, od cedrovih dasaka, s poda pod strop, i odijeli taj dio Hrama za Debir, za Svetinju nad svetinjama. 17A Hekal - Svetište, dio Hrama ispred Debira - imaše četrdeset lakata. 18A po cedrovini unutar Hrama bijahu urezani ukrasi - pleteri od pupoljaka i cvijeća; sve je bilo od cedrovine i nigdje se nije vidio kamen. 19Debir je uredio unutra u Hramu da onamo smjesti Kovčeg saveza Jahvina. 20Debir bijaše dvadeset lakata dug, dvadeset lakata širok i dvadeset lakata visok, a obložio ga je čistim zlatom. Napravio je i Žrtvenik od cedrovine, 21pred Debirom, i obložio ga čistim zlatom. 22I sav je Hram obložio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obložio je zlatom. 23U Debiru načini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata. 24Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga. 25I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina. 26Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga. 27Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; širili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu. 28I kerubine je obložio zlatom. 29Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, 30zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana. 31A za ulaz u Debir načini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova. 32Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listićima zlata oblijepi kerubine i palme. 33Tako i za ulaz u Hekal načini vrata od maslinova drveta, sa četverokutnim dovracima. 34Oba krila na vratima bijahu od čempresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu. 35Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obložio zlatom sve što bijaše urezano. 36Potom je sagradio unutrašnje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih. 37Temelji su Hramu Jahvinu bili položeni četvrte godine, mjeseca Ziva; 38a jedanaeste godine, mjeseca Bula - to je osmi mjesec - Hram je dovršen sa svim dijelovima i sa svim što mu pripada. Salomon ga sagradi za sedam godina.

 

Da je Salomon morao ukrasiti Jahvim dom svjedoči i Božja Riječ u 1. knjiga Ljetopisa 28, 11-20. U Knjizi Ezrinoj 6, 1-22 po Božjoj riječi je također opisano da po naredbi Boga Jahve i kralja kako se je morao graditi hram. Također je opisivano u uputama što od zlata, kamenja i ostalih čimbenika u gradnji i propisa se graditelji moraju držati, te procesi izvan gradnje koje treba ispuniti. U Otkrivenju 21, 17-27 je opisano je od kojeg sve dragog kamenja će biti zidine grada, te da će gradski trg biti čisto zlato; pri čemu će Hram tog grada biti - Živi Jaganjac, Onaj koji Jest. Uređenja koje je dobio Mojsije, za Prebivališta Svjedočanstva i postavljanje zlatnog žrtvenika pred Kovčeg saveza su opisani sa svim priborom (između ostaloga zlatnim i srebrnim) po naredbi Jahvinoj, u praktički cijelim poglavljima: Knjiga Izlaska 38, Knjiga Izlaska 39, Knjiga Izlaska 40. Bog je dakle itekako naređivao da građevine za bogoštovlje ljudi časte raznim ukrasnim materijalima za slavu Njega samoga koji im je i dao Život i čija smo djeca.

 

Zaključak

 

Potrebno je jako dobro shvatiti koja je razlika: bogatstvo koristiti da bi se uživala vlastita sreća, ili bogatstvom oktiti Hram Onoga kome nam je položiti račun. Ta Hram je ukrasio zlatom (jer se srebro tada smatralo bezvrijednim (2 Ljet 9, 20)) i sam Salomom, za kojeg je Jahve rekao da će imati mudrost kakvu nijedan čovjek nije imao niti će imati. I taj najmudriji čovjek, je upravo sav u zlatu častio Hram. Upravo nam to govori da korištenje bogatstva, kada je riječ o čašćenju Boga, nema cijene, i čovjek to čini da bi se poklonio Bogu, na sve moguće načine. Isus je doista znao da je samo zlato po sebi bezvrijedno naspram vječnoga Boga. Ali što je rekao Židovima - upravo da je Hram veći od zlata, i sam Hram posvećuje to zlato jer je blagoslovljen Božji duhom: 

 

Matej 23, 17
Budale i slijepci! Ta što je veće: zlato ili Hram što posvećuje zlato?

 

 

Izvori:
http://www.dailymail.co.uk/news/article-1155962/Pensioner-spends-30-years-building-amazing-model-Herods-Temple---admits-wont-finish-it.html
http://www.preteristarchive.com/ARTchive/Jerusalem/Temple/
http://en.wikipedia.org/wiki/Second_Temple
http://en.wikipedia.org/wiki/Herod_the_Great
http://www.aish.com/jl/h/cc/48942446.html
http://www.bible-history.com/jewishtemple/JEWISH_TEMPLEHerods_Temple00000006.htm
http://www.youtube.com/watch?v=z51GuRXdzqo
http://www.youtube.com/watch?v=jkM9kDn3h2A
http://www.youtube.com/watch?v=4m7tg6y2xBQ
http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=302&gl=200812110000001&sid=&jezik=1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Herod_I._Veliki
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hram#.C5.BDidovski_Hram
http://en.wikipedia.org/wiki/Ark_of_the_Covenant
http://en.wikipedia.org/wiki/Temple_Mount
Foto: preteristarchive.com

Objavi na Facebooku